|
Voditeljica: mr. Lana Okroša Rožić, kustosica
| Stalni
postav |
 |
 |
Od samog osnutka Muzeja radilo se na prikupljanju arheološke
građe s lokaliteta križevačkog područja. Prva građa pristigla
je otkupom zbirke učitelja V. Dukića koji je kao arheolog
amater prikupio arheološke nalaze s područja Apatovca
i Dubovca, gdje je službovao.
Prvo veće arheološko iskopavanje vezano je za prof. dr.
S. Dimitrijevića, koji je 1973. g. istraživao kasnoneolitički
lokalitet Brezovljani. Kao prvi kustos arheolog križevačkoga
Gradskog muzeja zaposlio se 1977. g. Z. Marković, koji
je iste godine pokrenuo iskopavanje na lokalitetu vučedolske
kulture u Apatovcu. Istraživanja se intenziviraju 1978.
g. dolaskom arheologa Z. Homena, koji kasnih 1970-ih i
1980-ih godina vodi iskopavanja eneolitičkih lokaliteta
lasinjske kulture u Beketincu, Bukovju i Grabrovcu, kasnobrončanodobnog
nalazišta Križevci - Ciglana te srednjovjekovnoga groblja
bjelobrdske kulture na lokalitetu Popovec Kalnički. Kasnih
1990-ih proveo je zaštitno iskopavanje lokaliteta u Glogovnici,
gdje je otkrivena apsida romaničke crkve iz 13. st., kao
i ostaci kompleksa kaštela glogovničke prepoziture srušenoga
u 16. st.
U svojim terenskim istraživanjima Muzej je često surađivao
s drugim institucijama. Tako je 1987. g. u suradnji s
Institutom za arheologiju provedeno pokusno iskopavanje
srednjovjekovnoga groblja bjelobrdske kulture u Obrežu
Kalničkome, a od 1988. do 1990. g., zajedno s Odsjekom
za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, istražen
je kasnobrončanodobni lokalitet Kalnik - Igrišće.
Od 1999. g. kao kustosica arheologinja radi Lana Okroša
Rožić, koja od 2002. g. vodi sustavna istraživanja neolitičkog
nalazišta Brezovljani. Godine 2003. vodila je zaštitno
iskopavanje srednjovjekovnog lokaliteta u Kamešnici, gdje
su otkriveni ostaci romaničke crkve iz 13. st.
Arheološka zbirka čuva predmete koji pripadaju širokom
vremenskom razdoblju od mlađeg kamenog doba (neolitika)
do kasnog srednjeg vijeka, a u muzej su dospjeli kao rezultat
arheoloških istraživanja ili kao slučajni nalazi.
Osobito je bogat keramički i litički materijal koji pripada
prapovijesnom razdoblju. Neolitik je zastupljen brezovljanskim
tipom sopotske kulture, dok je razdoblje eneolitika obilježeno
lasinjskom i vučedolskom kulturom. Kasnobrončanodobni
keramički nalazi dopunjeni su raznolikim primjercima brončanog
nakita i oruđa, a posebno su zanimljivi kameni kalupi
za lijevanje brončanih predmeta. Brojčano ne zaostaje
ni kasnosrednjovjekovna zbirka koja sadrži keramičko posuđe
i pećnjake te primjerke hladnog oružja i raznog željeznog
oruđa. |
|
|
